Daniel Radeta – OSVRT NA ODLUKU O PAUŠALU

Kao što je poznato, do promjena je došlo temeljem novoga Zakona o porezu na dohodak, kojega je Sabor izglasao u paketu s ostalim zakonima tzv. Marićeve reforme. U konačnom prijedlogu Zakona stajalo je da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna za 2019. godinu donijeti odluke iz članka 17. ovoga Zakona kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. godine, te ih dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 15. veljače 2019. godine.

Sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji trebala su za 2019. godinu donijeti odluke iz članka 17. Zakona o porezu na dohodak kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. godine.

Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, određuje se u iznosu od 750 kuna, umjesto 300 kuna koliko je iznosio do tada, što je povećanje od 250 posto u odnosu na dotadašnju visinu paušala.

Kako te promjene utječu na zadarske iznajmljivače, pitali smo predsjednika Udruge iznajmljivača privatnog smještaja Zadar, Daniela Radetu.

– Što se tiče visina paušalnog poreza u Zadarskoj županiji, većina predstavničkih tijela gradova i općina donijeli su odluku da se cijena paušalnog iznosa neće mijenjati. Iznimke su napravljene u Općini Kolan gdje je iznos paušala čak i umanjen, dok je Općini Polači uvećan zbog neodržavanja sjednice vijeća na 750 kuna. Nažalost, grad Biograd se nije vodio politikom koji su zagovarali ostali gradovi i općine pa su također povećali iznos paušala prema postojećim turističkim zonama.

– Kakav je stav vaše Udruge po pitanju paušalnog poreza iznajmljivačima? – pitali smo Radetu.

– Stav Udruge je jasan i ovaj problem smo komunicirali još od samog trenutka kada je prijedlog zakona krenuo u proceduru. Gradska uprava je u ovoj priči od samog početka vidjela priliku za dodatni proračunski prihod, no naš zadatak bio je putem javnog djelovanja argumentirati sve probleme koje bi dodatno poskupljenje moglo izazvati. Smatrali smo kako je logičnije da iznajmljivači umjesto dodatnih nameta ta ista sredstva investiraju u svoje smještajne kapacitete kao bi na taj način dodatno obogatili turističku ponudu. Tako se doslovno do zadnjeg dana špekuliralo o poskupljenju, a u tom smjeru su dolazile i izjave prema javnosti iz gradske uprave. Nakon što smo uspjeli pokrenuti širu raspravu i stvoriti određeni pritisak, vrlo brzo smo dobili odgovor gradonačelnika kako poskupljenja ipak neće biti. Ovim putem se moram zahvaliti svim medijima koji od samog početka pratili rad naše Udruge na ovu temu paušala i koji su prepoznali važnost suprotstavljanja činjenica i argumenata malih iznajmljivača. Ovo je naša mala pobjeda u borbi protiv sustava koji nema jasnu viziju na koji način provoditi nacionalnu politiku razvitka Hrvatske kao turističke destinacije. Iste te vizije nema ni u drugim privrednim granama pa smo nažalost danas u poziciji da se i ovako malim stvarima moramo veseliti – ističe Radeta.

Sporan je ostao i način na koji se prikupljeni porez dijeli. Naime, prema dostupnim informacijama, taj porez odlazi jedinicama lokalne samouprave u kojoj je prijavljen vlasnik smještajnih kapaciteta, a ne jedinici lokalne samouprave na kojoj je taj porez ostvaren. Po toj logici porez vlasnika apartmana u Zadru koji je iz Zagreba, odlazi u Zagreb, a ne u Zadar…

– Da, to je još jedan apsurd zakona i postavljalo se pitanje čiji su bili stvarni interesi povećanja paušala. Ta nelogičnost zakona bila nam je još jedan dodatni argument protiv poskupljenja. U ovom trenutku prema novom zakonu lokalna zajednica bez obzira na visinu iznosa paušala nema nikakve koristi od osoba prijavljenih u nekim drugim sredinama. Sve ove suprotstavljene činjenice su dokaz o srljanju u krive odluke, zakone i reforme u kojim uvijek nastradaju mali građani. Njihova bezidejnost o tom kako namaknuti dodatna proračunska sredstva uvijek se na kraju svede na dodatna poskupljenja – mišljenja je Radeta.

Cijena paušalnog iznosa za grad Zadar naposlijetku je ostala ista i radi se o iznosu od 300 kuna po ležaju. Je li to dobro ili loše?

– Ovom odlukom možemo biti zadovoljni iako je taj iznos prema zakonu mogao biti i manji. Teško je govoriti koliko je ona pravilno raspodijeljena jer zone kao što smo prethodno rekli više nemaju smisla. Ako povučete paralelu između dva smještajna objekta kao što je mali stan u gradu ili kuća s bazenom na periferiji tada ćete vrlo brzo doći do te nelogičnosti o zonama. Što se tiče iskorištenosti, tu je situacija možda i puno lošija. Nažalost, zbog manjka stručnosti čelnih ljudi zadarskog turizma, bez jasne strategije i vizije kako bi turizam u Zadru trebao izgledati, debelo zaostajemo za drugim gradovima. Turizam u Zadru se događa i prepušten je stihiji. Nema nikakvih ideja, strategija ni planova u kojem smjeru bi se trebali razvijati kao destinacija. Nedostaje nam puno toga! Kad bolje razmislimo onda se i sjetimo kako nam nedostaje jedna uređena i sadržajna gradska plaža. I to već godinama! Nisam siguran koliko ćemo još morati čekati da se netko od njih sjeti kako nam je bar jedna uređena gradska plaža prijeko potrebna kako bi opstali na ovom zahtjevnom tržištu – kaže Radeta.

Pokušali smo doznati koliki su ukupni iznosi nameta iznajmljivačima (porez, boravišna pristojba, ostale pristojbe…) i to za iznajmljivače koji nisu u sustavu PDV-a, te za one kojim jesu obveznici PDV-a?

– Mali iznajmljivači su najčešće prijavljeni i funkcioniraju kao kategorizirana domaćinstva koji nisu u sustavu PDV-a. To znači da sve troškove koje imaju nažalost ne mogu pravdati na niti jedan način. Tu se također javlja problem što u poslovanju domaćinstva država tretira fizičke osobe kao firme (d.o.o.) bez ikakvih dodatnih zakonskih prava. Tako u slučaju da iznajmljivači moraju ostvariti suradnju s nekom stranom firmom tada umjesto njih moraju plaćati i porez na uslugu jer država još nije osmislila model kako da se naplati od te iste strane firme koja posluje u Hrvatskoj. Treba napomenuti da se u tom slučaju iznos provizije na uslugu oporeziva po stopi od 25 posto što u ovom slučaju iznajmljivačima predstavlja veliki trošak – zaključuje Radeta.

Izvor: Slobodna Dalmacija